недеља, 7. јун 2015.

ESTETIKA TRČANJA I POVREDE – IMA LI RAZLIKE IZMEĐU POLOVA?

Lepota je svakako subjektivna - ali iza stoji li nešto više iza estetike? Zapravo, stoji. Područje rizika od povređivanja ako nismo svesni različitosti između muškog i ženskog trčanja.

Ideja za ovaj članak javila se sasvim slučajno – pričali smo o tome kada je trčanje lepo. Svako od nas ima subjektivni odgovor na ovo pitanje. Meni je trčanje lepo kada:
  • Dugo trčim u zoni 2, pričam sa nekim i ne osećam da mi se telo muči dok se kilometri nižu
  • Dam sve od sebe – trčim najbrže što mogu i zamišljam da ličim na srnu
  • Utrčavam u cilj sa osmehom na licu
  • Probijem svoju granicu i ne povredim se
Nevinom posmatraču, sa druge strane, verovatno u svim situacijama moje trčanje liči na neku mučnu rabotu, bez preterane elegancije pokreta i ne-previše-efikasno. Pa – ko šiša njega, zar ne?
Da li to što moje trčanje naoko nije lepo znači i da nešto radim pogrešno? Kao da postoji neka magična granica u tempu koju nikada neću moći da dosegnem?
Jedan od argumenata koji se nametnuo je da muškarci izgledaju lepše dok trče. Seksizam!? Moguće, ali donekle opravdan…

Ipak – razlike postoje

Ono što sam intuitivno znala, nauka je potvrdila. Muškarci i žene trče različito.  Studija 4o rekreativnih trkača i trkačica iz 2003. nedvosmisleno je pokazala da su razlike vidljive u:
Žene pokazuju veću adukciju kuka, abdukciju kolena, i rotaciju kuka prilikom trčanja. Šta ovo znači? Ukratko – noga treba da ide napred nazad, ali kod žena ona ide i malo levo desno a kolence na unutra.
Ovo ne samo što “estetski” ne zadovoljava nesretnog gorepomenutog posmatrača, nego je i ozbiljan rizik za povrede. Žene su, nažalost, sklonije trkačkim oštećenjima, upravo kao posledica telesne mehanike koja nam ne ide na ruku.
Pored biomehanike, zanimljiva je i studija koja dokazuje da pri maksimalnom opterećenju – muškarcidemonstriraju veći VO2max, što im pored kinetičke daje i energetsku olakšicu.
Dodatno, niži nivoi testosterona kod žena, svakako usorava mišićni rast, samim tim i period oporavka nakon težih treninga.

Dobro, različiti smo – pa šta?

Ništa – slavimo sličnosti :)
Uprkos ogromnom pokretu ženske emancipacije, ovde kao da moram da se povučem korak unazad i priznam da iako postoje žene, brže od mnogih muškaraca, kada je o trčanju reč – u velikoj su prednosti. Ne treba ga pretvarati u takmičenje.
Trčimo koliko nam prija i u zoni koja nam prija, i zanemarimo estetiku.


Нема коментара:

Постави коментар